MRŠAVLJENJE, PREHRANA I KRUŽNO VJEŽBANJE
Kako biste smr ali i postigli optimalnu fizi ku formu i bili sigurni u maksimalan uspjeh Va ega fitnes
programa, potrebno je pored redovitog vje banja i pravilno se hraniti. U slijede em tekstu date su neke
informacije na tu temu.
MRŠAVLJENJE
Prehrana ima znatan utjecaj na zdravlje, stanje fizi ke spreme i fizi ke mogu nosti kao i op e ose anje
pojedinca. Naj e i grijesi u prehrani su prekomjerno uzimanje:
• kalorija
• masti (npr. okolade)
• e era (npr. slatki i)
• soli
• alkohola
Prekomjerna te ina pove ava mogu nost nastanka bolesti (ponajvi e krvo ilnog sustava i ortopedskih
problema) a osim toga smanjuje izdr ljivost u bavljenju sportom i ini da se osje amo lo e. Pravomjerna
doza sportskih aktivnosti i promijena u prehrani mo e sprije iti nastanak ovih problema. Nijedna od ovih
mjera sama ne e Vam donijeti dugoro an uspjeh.
Kao mjera energije u prehrani koristi se termin kilokalorija (kcal). Za o uvanje tjelesne toplote i normalne
tjelesne funkcije svakodnevno se tro i energija. U normalnim okolnostima, kada tijelo nije izlo eno
velikim optere enjima, odrasli mu karac tro i od 2200 do 2300 kcal na dan, a ena oko
000 kcal. Podatke o broju kalorija ete na i na pakovanjima namirnica koje kupujete.
Osoba e gubiti na te ini samo ako dnevno prehranom uzme manje kalorija nego to su njegove osobne
potrebe.
PREHRANA
Ako elite posti i uspjeh vje banjem, pridr avajte se slijede ih smernica u prehrani:
USKLAĐIVANJE PREHRANE SA POTREBAMA
Sportskom aktivno u tro ite kalorije i hranljive materije u razli itim omjerima. esto vje banje izdr lji-
vosti utje e pra njenju rezervi ugljikohidrata koje nakon vje banja trebate ponovo napuniti. U tu svrhu
su Vam na raspolaganju namirnice bogate ugljikohidratima kao krumpir, ri a, itarice i tjestenina. Pri
vje banju u kojem se vi e tro e masti zarad gubitka kilograma je utro ak ugljikohidrata ni a i zato ih
treba manje unositi. Vje be snage (posebice one za dobijanje na mi i noj masi) tra e ve i unos bjelan e-
vina koje se nalaze u nemasnom mesu, ribi, mlije nim produktima (jogurtu) i mahunarkama sa visokm
sadr ajem bjelan evina (pasulj).
.
SMANJENJE UNOSA MASTI ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA NASPRAM BILJNIH ULJA
Unos ivotinjskih masti, posebice zasi enih masnih kiselina (sadr anih u ko tanoj sr i, kobasicama, vr-
hnju i dr.) mo e dovesti do porasta vrijednosti kolesterola u krvi i tako dovesti Va e zdravlje u opasnost.
Mnogobrojne bolesti kao su enje arterija, kamen u u i i prekomjerna te ina mogu nastati kao posledica
visoke razine kolesterola u krvi. U biti trebate e e koristiti biljne masti kao ulje soje, suncokreta, mas-
line ili uljane repice a manje masti ivotinjskog podrijetla mast za pe enje ili buter.
SMANJENJE UNOSA ŠEĆERA I SLATKIŠA
Zamijenite slatki ponekad vo em.
303
EN
DE
FR
SV
ES
IT
NL
NO
DA
FI
RU
PL
CS
HU
SK
UK
SL
EL
HR
BS
SR
BG
RO
TR
KO
AR
www.energetics.eu