Rad
Način rada
Prihvat alata (6) s radnim alatom pogoni elektromotor
pomoću prijenosnika i udarnog mehanizma.
Radni postupak dijeli se u dvije faze:
uvrtanje vijaka i stezanje (radi udarni mehanizam).
Udarni mehanizam počinje raditi čim se na vijčanom spoju
osjeti otpor i time će se motor opteretiti. Udarni mehanizam
time pretvara snagu motora u jednolične okretne udare. Kod
otpuštanja vijaka i matica ovaj se proces odvija obrnuto.
Puštanje u rad
Pridržavajte se mrežnog napona! Napon izvora struje
u
mora se podudarati s podacima na tipskoj pločici
električnog alata. Električni alati označeni sa 230 V
mogu raditi i na 220 V.
Namještanje smjera rotacije
Preklopku smjera rotacije (5) možete pritisnuti samo
u
u stanju mirovanja električnog alata.
Preklopkom smjera rotacije (5) možete promijeniti smjer
rotacije električnog alata.
Rotacija udesno: Gurnite preklopku smjera rotacije (5) do
graničnika prema dolje (D).
Rotacija ulijevo: Gurnite preklopku smjera rotacije (5) do
graničnika prema gore (L).
Uključivanje/isključivanje
Za puštanje u rad pritisnite prekidač za uključivanje/
isključivanje (4) i držite ga pritisnutog.
Za isključivanje otpustite prekidač za uključivanje/
isključivanje (4).
Upute za rad
Prije svih radova na električnom alatu izvucite mrežni
u
utikač iz utičnice.
Koristite svoj električni alat samo s dodatnom ručkom
u
(2).
Električni alat stavite na maticu/vijak samo u
u
isključenom stanju. Rotirajući radni alati mogu kliznuti.
Zakretni moment ovisi o trajanju udarca. Maksimalno
postignuti zakretni moment rezultira iz zbroja svih
pojedinačnih zakretnih momenata koji se postižu udarcima.
Maksimalni zakretni moment postiže se nakon trajanja
udarca od 6 –10 sekundi. Nakon tog vremena moment
pritezanja se povećava još samo minimalno.
Međutim, osjetno se zagrijava kućište prijenosnika.
Napomena: Posljedice prekomjernog zagrijavanja su
povećano trošenje svih dijelova udarnog mehanizma i
potreba za većom količinom maziva.
Trajanje udarca treba odrediti za svaki potreban moment
pritezanja. Stvarno postignuti moment pritezanja uvijek
treba provjeriti momentnim ključem.
Vijčani spojevi s tvrdim, elastičnim ili mekim dosjedom
Ako se u pokusu mjere zakretni momenti postignuti u
Bosch Power Tools
redoslijedu udarca i prenesu na dijagram, dobiva se krivulja
toka zakretnog momenta. Visina krivulje odgovara
maksimalno ostvarivom zakretnom momentu, a strmina
pokazuje u kojem će se to vremenu postići.
Tok zakretnog momenta ovisi o sljedećim faktorima:
– čvrstoći vijaka/matica
– vrsti podloge (podloška, tanjurasta opruga, brtva)
– čvrstoći materijala koji se vijčano spaja
– uvjetima podmazivanja na vijčanom spoju
Sukladno tome dobiju se sljedeći slučajevi primjene:
– Tvrdi dosjed postoji kod vijčanih spojeva metala na metal
pri uporabi podloški. Nakon relativno kratkog vremena
udarca postiže se maksimalni zakretni moment (strmiji
tok krivulje). Nepotrebno dugo trajanje udarca može
oštetiti samo električni alat.
– Elastični dosjed postoji kod vijčanih spojeva metala na
metal, ali pri uporabi elastičnih prstena, tanjurastih
opruga, sprežnjaka ili vijaka/matica s konusnim dosjedom
te pri uporabi produžetaka.
– Meki dosjed postoji kod vijčanih spojeva, npr. metal na
drvo ili pri uporabi olovnih ili fiberglas podloški kao
podloge.
Kod elastičnog odnosno mekog dosjeda maksimalni moment
pritezanja je manji nego kod tvrdog dosjeda. Isto tako je
potrebno znatno dulje trajanje udarca.
Određivanje trajanja udarca
Dijagrami (primjeri) pokazuju moment pritezanja [Nm]
ovisno o trajanju udarca [s]:
❶ za tvrdi dosjed
❷ za meki dosjed.
Podaci su srednje vrijednosti i različiti ovisno o slučaju
primjene. Za provjeru moment pritezanja uvijek treba
provjeriti momentnim ključem.
Dijagram za GDS 24
[Nm]
Maksimalni zakretni moment postiže se:
– za tvrdi dosjed nakon trajanja udarca oko 10 sekundi
– za meki dosjed nakon trajanja udarca oko 22 sekunde
Dijagram za GDS 30
Hrvatski | 145
1
2
[s]
1 609 92A 4R3 | (01.04.2019)